Šume- izvor života

Tanja Folnovic

Šume su jedan od najvećih prirodnih resursa Zemlje, ključ za održavanje života na Zemlji. To je ujedno i razlog zašto figuratvino kažemo ''drvo života''. Prije 8000 godina, šume su prekrivale pola Zemljine površine. Danas šume zauzimaju manje od 1/3 površine. Šume su stanište za 80% ukupne svjetske bioraznolikosti i svake se godine milijuni dolara vrijedne ljekovite biljke beru iz tropskih šuma. Osim toga, 1.6 milijardi ljudi u određenoj mjeri ovisi o egzistenciji šuma. Šume utječu na lokalne vremenske uvjete, kontrolirajući količinu kiše i snijega na nekom području. To je važno u poljoprivrednim područjima gdje je vegetacijska sezona kratka. Mnoge biljke ne mogu plodonositi i stvarati sjeme bez pomoći divljih oprašivača -ptica, pčela, insekata i životinja, koje svoja staništa prave u šumi, u blizini poljoprivrednih površina. Ironično, ali kada iz poljoprivrednih razloga uništimo šumsko stanište, uklanjamo jednu od komponenti potrebnih za uspješno uzgajanje usjeva.

slika u tekstu 1

Svjetski šumski pokrivač, 2000

Šume osiguravaju stanište za prirodne neprijatelje poljoprivrednih štetnika. Procjenjuje se da 99% štetnika koji uništavaju usjeve pod kontrolom su ptica, pauka, parazitskih osica, bubamara i gljiva. Ti organizmi poljoprivrednicima štede milijarde dolara svake godine, te smanjuju potrebu za kemijskim pesticidima. Uništavanjem i sječom šuma dolazi do gubitka bioraznolikosti i uništenja prirodnog ekosustava, što ne šteti samo prirodi, već uništavanje šuma ima ozbiljne posljedice na ljude koji ovise o njima. Šume ne samo da nam pomažu uzgojiti potrebnu hranu, nego nam i osiguravaju energiju potrebnu za pripremanje te hrane. Oko 2.4 milijardi ljudi koristi drvo za pripremanje hrane, dok 765 milijuna ljudi diljem svijeta koristi drvo za kuhanje i sterilizaciju vode. Površina pod šumama varira po različitim dijelovima svijeta. Neke zemlje pokušavaju obnoviti svoje šume, dok ih neke i dalje neprestano gube. U razvijenim zemljama površine pod šumama su ostale nepromijenje ili se čak povećale u zadnjih 100 godina. To je mnogo, obzirom na činjenicu da mnoge razvijene zemlje već stoljećima krče šume zbog poljoprivrednih površina ili nekih drugih namjena. U zemljama u razvoju se pak površine pod šumama i dalje smanjuju.

Deset zemalja s najvećom površinom pod šumama, 2010

Od 2000. godine svake godine uništi se oko 13 milijuna hektara šuma (kao da 5 nogometnih igrališta nestane svake minute). No, krčenje šuma se ipak smanjuje, a kako bi i dalje nastavili primati koristi od tog dragocjenog prirodnog resursa, šumama treba održivo upravljati. Mnogo je čimbenika koji doprinose gubitku i uništavanju šuma. Od prirodnih katastrofa, kao što su poplava, lavina, požar i suša- do ljudskog faktora zagađenja, klimatskih promjena i uvođenja invazivnih vrsta -šume se svakako moraju nositi sa svime. Možda se čini kako je sve to nesavladivo i da su šume osuđene na propast, ali to se neće dogoditi. U našim rukama je mogućnost promjene ljudskog djelovanja na šume, s ciljem njihova očuvanja.

(Izvor: http://www.fao.org/3/a-i3856e/index.html)