12 razloga zašto prijeći na organsku hranu

Tanja Folnovic

Načini proizvodnje organske hrane promiču biološku raznolikost, biološko kruženje hranjivih tvari, te zdravlje biljaka i životinja. Certificirani organski poljoprivrednici ne smiju koristiti otrovne sintetičke pesticide, umjetna gnojiva i nepotrebne hormone ili antibiotike. Umjesto toga, oni koriste prakse da vrate, održe i poboljšaju tlo i zdravlje samog ekosustava. Nije im dopušteno korištenje GMO, umjetnih sastojaka, niti trans masti.
  1. Organsko je jedina alternativa koja dovodi do značajnih zdravstvenih rezultata Teško je ne uočiti probleme koji nastaju u svjetlu konvencionalnog načina proizvodnje hrane – izloženost toksinima, urođene mane, poteškoće u učenju, pretilost, zagađenje voda, neprihvatljiva patnja životinja na gospodarstvima. Dok deseci deklaracija obećavaju nedefinirane i nepotvrđene sastojke, certificirana organska deklaracija ističe ono što ljudi trebaju-nutritivnu hranu koja je uzgajana metodama koje minimiziraju uporabu toksina, dok se pazi na kvalitetu tla i štiti kvaliteta vode. Rastući, dinamični organski prehrambeni sektor potaknuti će vrijedne promjene u korist cijele poljoprivrede.
  2. Manja izloženost štetnim sintetičkim pesticidima U prosjeku, konvencionalni poljoprivrednici primjenjuju 2-12 sintetičkih pesticida na tretiranje usjeva. Prosječna porcija konvencionalno uzgojenog lisnatog zelenila, paprike, voća, bobica i grožđa sadrži tri do četiri ostataka pesticida. Ostaci nekih široko korištenih pesticida mogu izazvati suptilne promjene u razvoju djeteta, a povezani su sa širokim rasponom zdravstvenih problema, uključujući ADHD, autizam, pretilost, i nekim oblicima raka.
  3. Povećanje prehrambene vrijednosti hrane Organski usjevi uzgajaju se u zdravim, biološki aktivnim tlima. Dok usjevi na organskim gospodarstvima imaju tendenciju manjeg prinosa po hektaru, i sam uzgoj često potraje i duže nego uzgoj usjeva na konvencionalnim gospodarstvima, a biljke uzgajane na organskim gospodarstvima donose usjeve koji često sadrže veću razinu važnih antioksidansa, minerala i vitamina.
  4. Izbjegavanje nepoznatih genetskih rizika hrane Većina današnje genetski modificirane (GM) hrane odobrena je prije više od 15 godina, u razdoblju kada je vlada agresivno promovirala biotehnologiju. Prevladavajuća "mudrost" bila je da je GM hrana "održivi ekvivalent" konvencionalne hrane. Od tada se zna da čak i male razlike u genetskom sastavu hrane mogu dovesti do neočekivanih opasnosti za ljudsko zdravlje. Organski poljoprivrednici ne smiju saditi GM sjeme, ni sadnice, te je odabir organskog jedini siguran način da se izbjegne rizik GM hrane.
  5. Smanjenje unosa nepotrebnih hormona i antibiotika Većina konvencionalnih uzgajivača stoke koristi kombinaciju hormona rasta, lijekova i dodataka hrani, te prehranu bogatu žitaricama, kako bi životinje što brže rasle, postajale veće, i proizvodile više mlijeka i jaja dnevno. U stvari, životinje na konvencionalnim farmama su često toliko forsirane, da upotreba teških antibiotika dovodi do ozbiljnih reproduktivnih i/ili drugih zdravstvenih problema. Pravilo Državnog programa organske proizvodnje je da zabranjuje korištenje gotovo svih sintetičkih životinjskih droga. Na kraju krajeva, zdrave životinje proizvode zdravije meso, mlijeko i mliječne proizvode, te jaja.
  6. Zdrava mjera poštovanja domaćih životinja Značajan udio stoke uzgajan na konvencionalnim gospodarstvima žive u pretrpanim, stresnim uvjetima koje znatno utječu na zdravlje životinja, povećanje ovisnosti o drogama, i oduzima im svaku priliku za prirodno ponašanje. Međutim, pravilo Državnog programa organske proizvodnje navodi da organski uzgajane životinje moraju imati pristup otvorenom, uključujući i pašnjake, te imati dovoljno prostora da se ponašaju prirodno.
  7. Očuvanje lokalnih sorti usjeva za buduće generacije 50% ukupnuo pojedene hrane u svijetu danas dolazi od četiri biljne i tri životinjske vrste. Pregršt multinacionalnih korporacija posjeduju kontrolu nad 50% svjetskog tržišta sjemenjem, dok male organske farme često čuvaju nasljeđe i rijetka sjemena na uživanje budućim generacijama. Samo u SAD-u postoji više od 10.900 certificiranih organskih poljoprivrednih gospodarstava i rančeva, a organska proizvodnja prostire se na više od 4 milijuna hektara.
  8. Što bi se dogodilo da kupujemo barem 1 organski proizvod od 10 kojih kupimo (Izvor: The Organic Center)

  9. Poboljšanje kvalitete i sigurnost pitke vode Slijevanje oborinskih voda na polja gdje je neka kultura, odnosi određenu količinu tla, hranjiva i kemikalija nizvodno ili u podzemne vodonosnike. Što se više kemikalija primjenjuje po hektaru, to je veći izazov u očuvanju kvalitete vode. ''Dead Zone'' u Meksičkom zaljevu najbolji je primjer ogromne štete koja je nastala kada su kemikalije s poljoprivrednih gospodarstava oticale s površine milijuna hektara i sakupljale se u moćnom Mississippiju.
  10. Promicanje biološke raznolikosti i ljepote u ruralnim krajolicima Organski poljoprivrednici ne samo da potiču biološku raznolikost, već oni ovise o njoj - i iznad i ispod zemlje. Iskusni organski poljoprivrednici naučili su tijekom desetljeća da je kombiniranje više različitih usjeva sa stokom i drugim životinjama najbolji način za promicanje zdravlja tla i potpuno iskorištenje kiše i sunca koja padne na to tlo tijekom godine.
  11. Održavanje zdravog tla Zdravo tlo temelj je svakog uspješnog organskog gospodarstva. Stotine studija provedenih tijekom posljednjih 50 godina uspoređivale su kvalitetu tla na organskim i obližnjim konvencionalnim gospodarstvima i gotovo svatko je zaključio da organske prakse upravljanja, uključujući plodored, znatno poboljšavaju kvalitetu tla, vraćaju dušik i organske komponente, te odvajaju ugljik, za borbu protiv globalnog zatopljenja.
  12. Organska hrana donosi intenzivnije okuse Istraživanja pokazuju da organsko voće i povrće češće ima veću količinu nutrijenata koji poboljšavaju okus, uz niže koncentracije vode i šećera. Krajnji rezultat je intenzivniji i složeniji okus. Uz to, u organskoj hrani nema dodanih umjetnih boja hrane ni konzervansa.
  13. Zdravije radno okruženje za poljoprivrednike i okolne susjede Poljoprivreda je, uz rudarstvo, druga na popisu najopasnijih zanimanja. Ukoliko se ulaže veliki napor, izloženost otrovnim pesticidima, gnojivima, agresivnim i drugim kemikalijama predstavljati će rizik za mnoge ljude koji rade ili žive u blizini gospodarstva. Organski poljoprivrednici jednostavno ne koristite visokorizične kemijske materijale, pa tako radnici i okolini susjedi, imaju jedan zdravstveni rizik manje na brizi.

Činjenica: "Ako bi samo 1000 srednjih poljoprivrednih gospodarstava prešlo na ekološki način proizvodnje, to bi bilo jednako izuzimanju 117.440 automobila s ceste svake godine."