Biološki intenzivna poljoprivreda - održivo rješenje uzgoja hrane

Tanja Folnovic

Biološki intenzivna poljoprivreda je sustav organske poljoprivrede, kojem je cilj postizanje maksimalnih prinosa na minimalnoj površini zemljišta, uz istovremeno povećanje biološke raznolikosti i održavanje plodnosti tla. Cilj takve metode uzgoja je dugoročna održivost. Posebno je učinkovit za male vrtlare i male poljoprivrednike u zemljama u razvoju, a također se uspješno koristi i na malim komercijalnim gospodarstvima. Većina života u prirodi pojavljuje se interakcijom tla, vode, zraka i Sunca. U biointensivnom sustavu, za optimalni učinak uzgoja, sve komponente moraju se koristiti zajedno, a to su:
  • dvostruke gredice, s rahlim, prozračnim tlom
  • korištenje komposta, za zdravlje i vitalnost tla
  • gusti sklop biljaka, za zaštitu mikroorganizama tla, smanjenje gubitka vode, veće prinose
  • sadnja više različitih kultura, za optimalno korištenje hranjivih tvari, svjetlosti i vode
  • proizvodnja kalorija za poljoprivrednika, te proizvodnja ugljika za tlo
  • upotreba samorazmnožavajućeg sjemena, za očuvanje genetske raznolikosti, te davanje mogućnosti vrtlarima za stvaranje vlastitih domaćih kultivara
Biointenzivna poljoprivreda omogućuje uzgoj hrana uz 67% - 88% manje vode, 50% -100% manje gnojiva, te 99% manje energije, za razliku od konvencionalne poljoprivrede, koristeći isti udio sredstava. Tehnike uzgoja korištene u takvoj proizvodnji mogu proizvesti 2-6 puta više hrane, izgraditi tlo i do 60 puta brže nego u prirodi, ako se pravilno koristi, te smanjiti potrebnu površinu zemljišta za polovicu ili više. Zašto je biološki intenzivna poljoprivreda važna? Globalno, zdravlje poljoprivrede ugroženo je ozbiljnim izazovima:
  • Gledajući globalo, obradivih površina tla ostalo je za još 40 godina. Zbog vode i erozije vjetra, te kao posljedica poljoprivrednih praksi,za svaki novčić pojedene hrane, izgubljeno je 6-24 novčića tla.
  • 95% sjemena ikada uzgajanog u poljoprivredi sada je praktički izumrlo. Uglavnom zbog uzgoja relativno male količine usjeva i česte upotrebe hibridnog sjemena.
  • Globalno zatopljenje može prepoloviti poljoprivrednu proizvodnju za nepunih 20 godina.
  • Kako se zalihe nafte i prirodnog plina smanjuju, konvencionalna poljoprivreda, koja jako ovisi o tim resursima, postati će skuplja, a u skladu s tim slijedi i povećanje cijena hrane.
  • Broj poljoprivrednika globalno se stalno smanjuje. Mnogi ljudi bi htjeli baviti poljoprivredom, ali ne mogu si priuštiti zemljište i opremu, koja je potrebna da bi gospodarstvo bilo ekonomski održivo.
U biointenzivnom sustavu uzgoja, plodnost tla se održava unoseći u tlo 60% onoga što je raslo kao mješavina usjeva. Bit proizvodnje je da takva proizvodnja može osigurati adekvatnu ishranu i za poljoprivrednika i za tlo, a gospodarstva će biti održiva. Uz to, ova biološko intenzivna metoda zahtijeva mnogo manje prostora za proizvodnju, za isti prinos usjeva dobiven u konvencionalnoj poljoprivredi. Kada bi se takav uzgoj primjenjivao na globalnoj razini, jedna polovica svjetske površine mogla bi se ostaviti za očuvanje svih važnih biljnih i životinjskih vrsta u divljini.