Dugovječna borba poljoprivrednika i korova otpornih na herbicide

Tanja Folnovic

Borba s korovima jedan je od ključnih izazova s kojima su suočeni poljoprivrednici diljem svijeta. Osim što otežavaju cjelokupan proces gospodarenja poljoprivrednom proizvodnjom i poskupljuju je, korovi značajno utječu na smanjenje prinosa i kvalitetu usjeva. U borbi s korovima, poljoprivrednici se najčešće oslanjaju na kemijska sredstva- herbicide, kao najdjelotvorniju metodu. Pri tome se kao poseban problem javlja rezistentnost, odnosno otpornost korova na herbicide. Prvi slučajevi rezistentnosti pojavili su se nedugo nakon primjene prvih herbicida. Krajem 1960-ih godina zabilježen je slučaj u kojem je kostriš (Senecio vulgaris L.) razvio otpornost na triazinske herbicide. Nedugo zatim utvrđena je rezistentnost Echinochloa crusgalli (Muhar) i Amaranthus retroflexus (Štir) na ALS inhibitore (inhibitori enzima acetolaktat sintetaze), kao i rezistentnost Amaranthus retroflexus (Štir), Abutilon theophrasti (Teofrastova lipica), Chenopodium hybridum (Pepeljuga srcolisna) i Setaria viridis (Zeleni muhar) na herbicide inhibitore procesa fotosinteze. Od tada do danas, utvrđeno je 250 rezistentnih biotipova korova u svijetu, koji su razvili rezistentnost na oko 160 herbicida. Na grafu možete vidjeti porast rezistentnosti korova porastom upotrebe pesticida.

graf

Globalan porast rezistentnosti korova porastom upotrebe pesticida

Što je rezistentnost korova na herbicid?

Rezistentnost je sposobnost korovne vrste da preživi tretman koji bi ga inače učinkovito suzbio. Drugim riječima, rezistentnost je pojava kada aktivna tvar herbicida više nema željeni učinak na određenu korovnu vrstu. Iako se pojam rezistentnosti često poistovjećuje s pojmom tolerantnosti, ipak postoji razlika. Rezistentnost se u biljci može pojaviti prirodnim putem ili može biti izazvana određenim tehnikama, poput genetičkog inženjerstva i selekcijom u kulturi tkiva, dok se tolerantnost biljke javlja isključivo prirodnim putem. Zanimljivo je također da rezistentni biotipovi ne preživljavaju samo komercijalne (preporučene) količine herbicida, nego i izuzetno visoke količine. Korov tako može razviti rezistentnost na dva ili više herbicida sa istim mehanizmom djelovanja, kao i na više herbicida s različitim mehanizmima djelovanja.

Kako dolazi do pojave rezistentnosti?

Nakon primjene herbicida, biljka zbog određenih uvjeta okoline (oborine, tlo) ili posjedovanja mehanizama za sprječavanje fitotoksičnog djelovanja herbicida, može preživjeti njegov toksičan učinak. Biljke koje pomoću svojih prirodnih svojstava prežive aplikaciju herbicida, stvaraju sjeme koje će proklijati iduće sezone, a nastale biljke će također biti otporne na isti taj herbicid. Ako se isti herbicid nastavi i dalje koristiti, iz godine u godinu raste broj rezistentnih jedinki u populaciji. Na slici ispod možete vidjeti porast broja otpornih jedinki (obojane crveno), uslijed godina korištenja herbicida istog djelovanja.

HR_Figure 1 png

Pojava rezistentnosti korova na herbicid(e)

Herbicidna rezistentnost razvila se kao rezultat ponavljane aplikacije herbicida u dužem vremenskom periodu i sa malo, ili bez rotacije herbicida istog mehanizma delovanja. Uglavnom je prisutna rezistentnost na triazine, fenilureu, ariloksifenoksipropionate (APP), cikloheksadion (CHD), sulfonilureu i imidazolinon, koji su najzastupljenije aktivne tvari u herbicidima.

Dobre poljoprivredne prakse za sprječavanje pojave i širenja rezistentnosti

Višegodišnja primjena herbicida s istim mehanizmom djelovanja na istim poljima može veoma brzo dovesti do rezistentnosti pojedinih korovskih vrsta i u mnogome otežati njihovo suzbijanje u narednom periodu. Za uspješno upravljanje problemom rezistentnosti, poljoprivrednici trebaju provoditi određene mjere (fizičke, biološke i kemijske):

    • biološke mjere: kultivacija, rotacija usjeva, higijena polja, uzgoj kompetitivnih usjeva, sprječavanje uvođenja i širenja otpornih korova i njihovog sjemena

 

    • identifikacija herbicida na koji je korovska vrsta otporna, što olakšava odabir učinkovitog preparata;

 

    • fizičke mjere: čišćenje strojeva od zaostalog sjemena; sprječavanje širenja sjemena silažom, stajskim gnojivom ili sjemenom usjeva; pravovremena obrada kojom se rezistentno sjeme unese u tlo kako bi se spriječilo širenje sjemena putem divljači, vjetra i vode; primjena herbicida ili obrada nakon nicanja rezistentnih korova kako bi se spriječilo osjemenjivanje

 

    • kemijske mjere: kombiniranje herbicida s različitim načinima djelovanja na korove, ograničen broj aplikacija tijekom sezone, te korištenje neselektivnih (totalnih) herbicida, prije nicanja

 

  • promjena usjeva može znatno reducirati kompetenciju rezistentnih korova; novi usjev raste i dozrijeva u različitim sezonama i tako prekida ciklus rezistentnih korova

 

Kako Agrivi softver može pomoći?

Nekontrolirana uporaba herbicida dovela je do razvoja otpornosti veliki broj korova na aktivne tvari u herbicidima, što posebno predstavlja problem s najraširenijim korovima. Dobre poljoprivredne prakse, kao i kombinacija kemijskih, fizikalnih i bioloških mjera, može znatno smanjiti pojavu otpornosti korova na herbicide. Dobre poljoprivredne prakse također uključuju praćenje svih poljoprivrednih aktivnosti na poljima, koje možete pratiti uz Agrivi softver za upravljanje poljoprivrednom proizvodnjom. Softver vam pomaže u vođenju evidencije svih poljoprivrednih aktivnosti tijekom pojedine vegetacijske sezone (za bilo koji usjev), poput unosa prskanja usjeva herbicidima s pripadajućim radnim satima radnika i mehanizacije, te ukupnog troška te aktivnosti. Svi uneseni podaci mogu se odmah analizirati unutar modula moćne Agrivi analitike, čime poljoprivrednik s jednog mjesta ima uvid u sve utroške materijala, troškove, te ukupnu produktivnost i profitabilnost poljoprivrednog gospodarstva.

Koristite Agrivi softver i smanjite rizik od otpornosti korova na herbicide!

Izvori teksta: Poljoprivreda || GRDC || HRAC Global || Farm Futures

Izvori slika: Weed Science || GRDC