Kako poljoprivrednici mogu odrediti učinke raznih vrsta stajskog gnoja na tlo?

Tanja Folnovic

Iako su danas poljoprivrednicima dostupne mnoge inovacije koje život čine lakšim, a obavljanje posla bržim, ponekad nema dostojne zamjene za staromodni način. U najmanju ruku, tako smatraju mnogi poljoprivrednici kada je u pitanju gnojidba njihovih usjeva. Stajski gnoj je ponekad bolji od umjetnih gnojiva, zbog svojih ugljikovih spojeva (organski materijali) koji grade strukturu tla, a koju sintetička gnojiva ne mogu. Iako je upotreba stajnjaka u posljednjih 50 godina općenito smanjena na mnogim poljoprivrednim gospodarstvima, što zbog specijalizacije gospodarstva na odvojeni uzgoj usjeva i stočarske proizvodnje, troškova transporta gnojiva ili zbog povećane dostupnosti umjetnih gnojiva, stajski gnoj je vrijedno gnojivo za bilo kakav poljoprivredni uzgoj koje poboljšava tlo i proizvodnju usjeva općenito. Kontinuirano korištenje gnojiva gradi organsku tvar u tlu i poboljšava njegovu strukturu. Takva modifikacija strukture tla pomaže u poboljšanju kapaciteta tla za vodu, aeraciju, lomljivost i drenažu. Osim toga, stajsko gnojivo daje mnoge hranjive tvari u tragovima, potrebne za optimalan rast biljaka. Hranjive tvari se također otpuštaju znatno sporije i kroz duži vremenski period nego kod većine komercijalnih gnojiva. Stajski gnoj je također vrijedan izvor organske tvari. Povećanje organske tvari tla poboljšava strukturu tla, povećava kapacitet tla za vodu (posebno na pjeskovitim tlima), poboljšava drenažu tla fine glinene teksture, daje izvor hranjivih tvari koje se sporo otpuštaju, smanjuje eroziju vjetrom i vodom, te potiče povećanje brojnosti glisti i drugih korisnih organizama tla.

Primjena stajskog gnoja

Pravilna upotreba stajskog gnoja i komposta bitna je ne samo za biljnu proizvodnju, već i za zaštitu okoliša. Za gnojidbu polja ne preporučuje se upotreba svježeg, nedozrelog stajskog gnoja, već dobro kompostiranog, dozrelog gnoja. Svježi gnoj sadrži velike količine dušika u lako topljivim obliku, što uslijed prekomjerne upotrebe može dovesti do povećanog sadržaja soli u tlu, te gubitka dušika ispiranjem. Svježi stajnjak može sadržavati i velike količine vijabilnih sjemena korova, što može dovesti do problema s korovima tijekom uzgoja usjeva. Osim toga, svježi gnoj može sadržavati i razne patogene poput E. Coli koji mogu uzrokovati bolesti kod onih koji jedu svježe proizvode, u slučaju da se ne poduzmu odgovarajuće mjere (kuhanje, pečenje). Iako svježi, nekompostirani stajski gnoj ima veći sadržaj dušika od kompostiranog, korištenje kompostiranog gnoja više pridonosi povećanju sadržaja organske tvari u tlu. Dok premale količine stajskog gnoja mogu dovesti do nedostatka hranjivih tvari i niskih prinosa, s druge strane, prevelike količine mogu dovesti do ispiranja nitrata i fosfora, ubrzane eutrofikacije jezera i pretjeranog vegetativnog rasta pojedinih usjeva. Stoga je razumijevanje kako pravilno primjenjivati stajski gnoj važno za sve oblike poljoprivredne proizvodnje, bilo da je u sklopu s uzgojem stoke za dobivanje stajskog gnoja kao glavnog izvora hranjivih tvari, ili da gnoj kupuju ili dobivaju sa stočnog gospodarstva.

Hranjivi sastav stajskog gnoja

Mnogo je vrsta stajskog gnoja koje se mogu koristiti u proizvodnji usjeva. Većina poljoprivrednika upotrebljava kruti stajski gnoj s ili bez slame, dok neki koriste tekući gnoj (gnojovku i gnojnicu). Važno je zapamtiti da sadržaj hranjiva u gnojivima varira ovisno o dobi životinja, životinjskoj hrani, sadržaju vlage, stupanju raspadanja, te količini slame ili stelje pomiješane s gnojem. Jedini precizan način određivanja sadržaja hranjiva u gnojivu je pomoću laboratorijske analize.
Dušik Fosfor Kalij Kalcij Magnezij Organska tvar Sadržaj vlage
(N) (P2O5) (K2O) (Ca) (Mg)
SVJEŽI GNOJ % % % % % % %
Goveđi 0.5 0.3 0.5 0.3 0.1 16.7 81.3
Ovčji 0.9 0.5 0.8 0.2 0.3 30.7 64.8
Pileći 0.9 0.5 0.8 0.4 0.2 30.7 64.8
Konjski 0.5 0.3 0.6 0.3 0.12 7.0 68.8
Svinjski 0.6 0.5 0.4 0.2 0.03 15.5 77.6
TRETIRANI SUHI GNOJ % % % % % % %
Goveđi 2.0 1.5 2.2 2.9 0.7 69.9 7.9
Ovčji 1.9 1.4 2.9 3.3 0.8 53.9 11.4
Pileći 4.5 2.7 1.4 2.9 0.6 58.6 9.2

Prosječan postotak dušika, fosfora i kalija u raznim vrstama stajskog gnoja

Dostupnost hranjiva u stajskom gnoju

Analiza gnoja ili komposta daje točan sadržaj hranjivih tvari, ali sama dostupnost hranjivih tvari za rast biljaka ovisi o njihovoj razgradnji i oslobađanju iz organske tvari. Općenito, 70 do 80% fosfora (P) i 80 do 90% od kalija (K) biti će dostupno već prve godine nakon primjene stajskog gnoja. Nakon primjene na tlo, stajski gnoj i kompost podliježu transformacijama mikroba koje tijekom vremena otpuštaju dušik dostupan biljkama. Isparavanje, denitrifikacija i ispiranje rezultira gubicima dušika iz tla koji smanjuju količinu dušika dostupnog biljkama. Preporuka je stoga stajski gnoj unijeti u tlo u roku od 12 sati od primjene, kako bi se izbjegao prekomjeran gubitak dušika. Kao što je upravljanje pravilnom primjenom stajskog gnoja važno za pravilan rast usjeva, tako je i praćenje primjene gnoja važno za pravilno upravljanje poljoprivrednim gospodarstvom. Agrivi sustav omogućuje poljoprivrednicima praćenje utrošenih količina i vrsta gnoja po usjevu i polju, kao i unošenje rezultata kemijske analize tla kako bi znali koliko gnoja primijeniti. Sustav također omogućuje i detaljnu analizu primijenjenog gnoja po svim poljima, koja su označena bojom, obzirom na primijenjenu količinu.

Screenshot_1

Agrivi Analiza po poljima za utrošene količine gnoja

Stajski gnoj je izvrsno gnojivo koje sadrži dušik, fosfor, kalij i druge hranjive tvari. Ono također dodaje organsku tvar u tlo koja poboljšava strukturu tla, aeraciju, kapacitet tla za vodu, te infiltraciju tla.

Dakle, koristite stajski gnoj za poboljšanje plodnosti tla, te Agrivi sustav za poboljšanje cjelokupne proizvodnje usjeva!

Izvor teksta: University of Minnesota Izvor slike: EcoChem