Povećanje proizvodnje hrane moguće je bez daljnjeg krčenja šuma

Tanja Folnovic

Krčenje šuma često je uzrokovano općim vjerovanjem kako je za proizvodnju dovoljne količine hrane za rastuću svjetsku populaciju potrebno više obradivog zemljišta. Iako šume još uvijek zauzimaju 30% površina u svijetu, što je približno jednako veličini Paname, svake godine uništi se oko 7 milijuna hektara šume. FAO (Agencija za hranu i poljoprivredu) tvrdi kako je krčenje šuma jedna od najznačajnijih i najraširenijih promjena na zemlji uvjetovanih djelovanjem čovjeka. Kumulativan gubitak šumskih površina uslijedio je s globalnim rastom svjetske populacije. Smjer kretanja ovih pojava prikazan je na sljedećoj slici.

Screenshot_1

Utjecaj rasta svjetskog stanovništva na krčenje šuma

Koji su glavni uzroci krčenja šuma?

Iako se šume krče iz mnogo razloga, poljoprivredna proizvodnja predstavlja glavni uzrok. Manjak obradivog zemljišta, kao i sve veća potreba za povećanom proizvodnjom hrane, uzrokovali su krčenje šuma kako bi se osiguralo dovoljno zemljišta za proizvodnju usjeva i stoke. U tropskim krajevima, mali poljoprivrednici često koriste metodu paljenja i sječe šuma. Ovakav tip uzgoja temelji se na sječi šuma i paljenju drveća. Pepeo spaljenog drveća služi za poboljšanje svojstava tla, međutim, problem kod ovakvog uzgoja je taj što nakon nekoliko godina tlo prestaje biti plodno. Poljoprivrednici tada napuštaju to polje, te nastavljaju s krčenjem i paljenjem novih polja. Pored poljoprivredne proizvodnje, krčenje šuma uzrokuju požari, sječa drva za ogrjev, rudarstvo, izgradnja infrastrukture, te prekomjerna sječa drva za drvnu industriju. Ilegalna sječa drva, kao i loše upravljanje nad sječom šuma još je jedan od uzroka deforestacije. Na slici ispod možete vidjeti pregled glavnih uzročnika deforestacije.

Screenshot_4

Uzroci krčenja šuma

Dramatične posljedice krčenja šuma

Promatrano na globalnoj razini, mnogo je posljedica koje nastaju krčenjem šuma:
  • negativan utjecaj na klimatske promjene
  • šume pomažu u uklanjanju viška ugljikovog dioksida iz atmosfere
  • paljenjem šuma, oslobađa se ugljikov dioksid koji je pohranjen u drveću
  • deforestacija ometa proces kruženja vode u prirodi; drveće je važno za ekstrakciju vode iz tla i povratak vode u atmosferu; krčenje smanjuje tokove pare, što može dovesti do znatno suše klime
  • drveće svojom krošnjom štiti tlo od Sunčevih zraka i tako zadržava vlagu u tlu i sprječava ekstremne temperaturne razlike
  • drveće svojim korijenjem štiti drži tlo na mjestu i na taj način pomaže u zaštiti od erozije

Još jedna vrlo važna uloga šuma jest da predstavljaju stanište za oko 70% svih biljaka i životinja. Njihovim krčenjem izravno su ugrožena ova prirodna staništa. Nažalost, unatoč svim navedenim negativnim posljedicama, krčenje šuma često se opravdava potrebom za obradivim zemljištem. U prilog tome ne idu najnovije tvrdnje znanstvenika, prema kojima je deforestacija izravan uzrok gubitka trećine obradivog zemljišta od 1960. godine.

Što poljoprivrednici mogu učiniti kako bi povećali svoju proizvodnju bez daljnjeg krčenja šuma?

Održivo upravljanje poljoprivrednom proizvodnjom ključno je rješenje za budućnost poljoprivrede i šuma. Kako bi se smanjilo krčenje šuma za potrebe obradivog zemljišta, vrlo je važno da poljoprivrednici povećaju svoje prinose po jedinici površine. Na taj se način može smanjiti i potreba za primjenom metode paljenja i sječe šuma kako bi se pretvorile u raspoloživo obradivo zemljište. Dobre poljoprivredne prakse, poput odgovarajuće obrade tla, plodoreda, analize tla, pravilne gnojidbe, navodnjavanja, i zaštite bilja, mogu značajno utjecati na povećanje prinosa. Provođenje svih ovih praksi znatno je olakšano uz Agrivi softver za upravljanje poljoprivrednom proizvodnjom. Agrivi osigurava optimalnu razinu korištenja svakog polja. Poljoprivrednici mogu pratiti sve svoje aktivnosti na polju (obrada tla, plodored, navodnjavanje, zaštita bilja, gnojidba), kao i pregled iskoristivosti svakog polja. Softver također daje poljoprivrednicima najbolje prakse za najznačajnije usjeve, voćne i povrtne i ratarske, kao i pametne alarme koji na vrijeme upozoravaju poljoprivrednike da zaštite svoje usjeve.

Povećajte svoje prinose kako bi nahranili svijet bez daljnjeg krčenja šuma uz Agrivi!



Izvori teksta: FAO || National Geographic || Live Science || Pachamama Alliance

Izvori slika: FAO || WWF Global