Prilagodba poljoprivrede i načina proizvodnje hrane klimatskim promjenama

Tanja Folnovic

Agronomy Expert

16. listopada obilježavamo Svjetski dan hrane, koji je posvećen borbi protiv jednog od najvećih globalnih izazova današnjice- gladi u svijetu. Budući da se očekuje kako će do 2050. globalno stanovništvo doseći brojku od 9.6 milijardi, moramo djelovati odmah kako bismo riješili problem utjecaja klimatskih promjena na proizvodnju hrane. Kako bi se ostvario cilj „Svijet bez gladi“, hrana, kao najosnovnija ljudska potreba, do 2030. godine mora biti dostupna svakom čovjeku. Tema ovogodišnjeg Svjetskog dana hrane orijentirana je sve većoj prijetnji klimatskih promjena na globalnu sigurnost hrane, pa stoga glasi: Klimatske promjene zahtijevaju promjene u poljoprivredi i načinu proizvodnje hrane. Poljoprivreda je vrlo ovisna o klimatskim uvjetima, stoga izravno pati od klimatskih promjena koje negativno utječu na prirodne resurse, neophodne za proizvodnju usjeva. Kako bi zadovoljili zahtjeve rastuće svjetske populacije za hranom, te klimatske promjene, poljoprivrednici moraju povećati svoju proizvodnju. Svjetska organizacija za poljoprivredu i hranu (FAO) predviđa kako bi se do 2050. godine proizvodnja hrane trebala povećati za 60% kako bi se osigurala dovoljna količina hrane za cjelokupnu populaciju. Tijek rasta svjetskog stanovništva do 2050. godine možete vidjeti na sljedećem grafu.

hofstrandfigure1_f41f8a30c1f31

Porast broja svjetskog stanovništva u razdoblju od 1965. do 2050. godine

Poljoprivreda ne samo da u velikoj mjeri ovisi o klimatskim promjenama, nego i značajno doprinosi klimatskim promjenama. Dobre poljoprivredne prakse koje uključuju odgovarajuće upravljanje tlom i šumama mogu dovesti do prirodne apsorpcije ugljikovog dioksida i tako smanjiti emisiju stakleničkih plinova. Kako klimatske promjene zapravo utječu na proizvodnju usjeva prikazano je na sljedećoj slici.

screenshot_2

Utjecaj klimatskih promjena na poljoprivredu

Porats temperatura i ekstremni vremenski uvjeti, poput poplava i suše, ne utječu samo na dužinu i kvalitetu poljoprivredne sezone, već i na prinose. Temperaturne promjene također djeluju na proliferaciju i širenje štetnika, invazivnih korova i bolesti, i tako utječu na produktivnost poljoprivredne proizvodnje. Kada uzmemo u obzir sve navedeno, klimatske promjene predstavljaju izazov koji mora biti prepoznat kako bi se dalje nastavila borba protiv gladi. Svaki poljoprivrednik trebao bi preuzeti dio odgovornosti za održivu proizvodnju hrane koja bi mogla zadovoljiti potrebe globalne populacije, kao i sve veće zahtjeve klimatskih promjena.

Što svatko može učiniti?

Svaki pojedinac ima svoju ulogu u ublažavanju učinaka klimatskih promjena. Zemlje diljem svijeta bi trebale ulagati u male poljoprivrednike i održivo povećanje proizvodnje hrane, ali bez obzira na to, postoje određeni koraci koje svatko od nas može poduzeti. Kao savjesni i etički odgovorni potrošači, možemo promijeniti svakodnevne navike brinući o tome da bacamo manje hrane. Svoj utjecaj na okoliš možemo smanjiti i promjenom vlastite prehrane, u koju bi trebalo uvrstiti manje mesa, a više drugih hranjivih tvari.

 

Izvor teksta: FAO || European Environment Agency

Izvor slika: Agricultural Marketing Resource Center || United States Department of Agriculture