Veći prinosi bez umjetnih gnojiva i pesticida?

Tanja Folnovic

Onečišćenje okoliša je značajan problem. No, dok je većina fokusa usmjerena na zagađenje industrije, otrovi poput žive i malih čestica nastalih zagađenjem prometom, glavni su izvor devastacije okoliša uzrokovanog modernim načinom proizvodnje hrane. Daleko od toga da život čine održavim, naše moderne kemijske metode uzgoja zapravo:
  • smanjuju hranjive tvari u tlu
  • uništavaju važne mikrobe tla
  • doprinose dezertifikaciji i globalnim klimatskim promjenama
  • zagađuju poljoprivredno tlo otrovnim pesticidima, herbicidima i gnojivima, što odlazi u podzemne vode, rijeke, jezera i oceane

Sve alternativne metode i postupci u poljoprivredi stavljaju proizvodnju bilja i tlo u nezavidan položaj, tražeći da majka priroda da najviše što može, a pri tome se koriste gnojiva i pesticidi čije neke aktivne tvari trajno zagađuju okoliš. Priroda je količinu organske tvari i mineralnog dijela u površinskom sloju tla uravnotežila tako dobro, da iz godine u godinu funkcionira u jednom prirodnom ekološkom balansu. Kada se čovjek umiješao, nastao je nerazmjer, jer je iz tla počeo više iznositi nego unositi. Organska tvar u tlima koja se intenzivno koriste pada na minimum, što pak dovodi do gubitka hranljivih tvari, a oni se popravljaju dodavanjem velikih količina mineralnih gnojiva. Ovako eksploatirana tla su oštećena, pH je poremećen, a odnos agregata i hraniva u nepovoljnom je položaju. Kako pravilno vratiti u tlo sve potrebne sastojke, pitanje je koje muči mnoge poljoprivrednike. Jedan od načina je zaoravanje biljnih ostataka, pravilan plodored, sideracija, dodavanje stajnjaka i komposta u velikim količinama, te upotreba mikrobioloških gnojiva. Tlu su potrebni mikroorganizmi, koji razlažu unesenu organsku tvar i tako biljci donose gotova hranljiva u obliku pristupačnom za usvajanje. Mikrobiološka gnojiva primjenjiva su gotovo na svim kulturama i tipovima tla. Čine ih razne vrste mikroorganizama (bakterije, gljive, nematode), od kojih neki žive na biljci (korijenu), a neki u neposrednoj blizini korijena, ali svi oni zajednički rade za biljku. Oni koje žive na korijenu su Rhizobium bakterije, koje sintetiziraju nepristupačan dušik iz zraka i transformiraju ga u oblik pristupačan biljci. Osim simbiotskog i nesimbiotskog djelovanja, bakterije u svojim tijelima sadržavaju i znatne količine fosfora i kalija, te svojim umiranjem u tlu ostavljaju velike količine ovih makroelemenata i organske tvari.

longtermnitr

Uloga bakterije Rhizobium u tlu

Jedna litra ovakvog gnojiva zamjenjuje oko 500 kilograma mineralnih gnojiva, a primjena mu je pogodna za sve biljne i voćne kulture, kao i za kompostiranje i šumske nasade. Izumiranjem bakterija u tlu svake godine ostaje 20 t/ ha organske tvari, koja se kasnije pretvara u zreli humus.

BIO-MICRO

Mikroorganizmi korišteni u bio gnojivima su bakterije, gljive i nematode

Korištenjem gnojiva s mikroorganizmima struktura tla i odnos hranjiva ne popravljaju se u kratkom periodu, ali za 3-5 godina tlo se može dovesti u prirodnu ravnotežu. Prednost takvih gnojiva jei to što se mogu koristiti u kombinaciji s ostalim gnojivima, jer omogućuju biljci bolje iskorištenje teže dostupnih hranjiva dodana gnojivima. Slijedeći dobru poljoprivrednu praksu korištenjem bioloških gnojiva i pesticida, dovodeći tako tlo u ravnotežu, nastavite i praksu dobrog upravljanja poljoprivednom proizvodnjom uz Agrivi sustav.

Pratite sve aktivnosti i vremensku proizvodnju na poljoprivednom gospodarstvu, potrošnju pesticida, gnojiva i radnih sati, financije, te analizirajte cijelu vašu proizvodnju – koristite Agrivi sustav.


Source: Agroportal